Zlatna lista Gradova

Na listi se nalaze gradovi čiji su stanovnici zadovoljni organizacijom i infrastrukturom

Gradovi koji su bogati kulturnim sadržajima

Gradovi koji imaju čiste ulice, parkove i šetnjice

Ulažu stalne napore u obnovu starih objekata, spomenika i drugih dotrajalih znamenitosti grada

Doprinose stalnom napretku zajednice

Gradovi koji imaju visoke standarde u odnosu prema okolišu.

Već jesu ili nastoje postati atraktivno turističko odredište

Vela Luka

Vela Luka, HRVATSKA

Vela Luka se nalazi na zapadnom dijelu otoka Korčule, u zaljevu dugom 9,2 km,  jednom od najboljih sidrišta na istočnoj obali Jadrana.  U široj okolici su slikoviti otočići, duboke uvale, strmo odsječe hridi i plodne pitome zaravni, što ovaj kraj čini mjestom pogodnim za život i za neograničene mogućnosti odmora.

Danas je Vela Luka miran mediteranski gradić, okrenut tradicionalnoj poljoprivredi, ribarstvu i turizmu. Ljepota krajolika i neiskvarena priroda pogodne su za turizam. 

Okolicu odlikuje pitom, brežuljkasti reljef, a najviše brdo je Hum (376m). Na prostoru općine Vela Luka nema većih obradivih  površina, osim  desetak kraških udolina, a iznimka je Blatsko polje, nekoliko kvadratnih kilometara prostrana zaravan, važna, između ostalog i za vodoopskrbu.

Brda i predjeli uz more obrasli su alepskim borom koji sve više osvaja područja u prošlosti pod vinovom lozom, a u novije vrijeme samo mjestimično zasađena maslinom te ponekim uglavnom zapuštenim stablom smokve i rogača. Na vrlo rasprostranjenom terasastom  antropogenom tlu održala se jedino kultura masline pa su sunčane velolučke padine nadaleko poznate po urednim maslinicima i kvalitetnom ulju.  Ostaci autohtone vazdazelene šume češvine, planike i ostali sastojci degenerirane sredozemne makije sačuvani su samo na teško pristupačnim lokacijama.Klima otoka Korčule, pa time i njegovog zapadnog dijela, izrazito je sredozemna sa insolacijom od 2600 - 2700 sati godišnje i srednjom godišnjom temperaturom od oko 16 stupnjeva. Godišnje amplitude su male i iznose samo oko 16 stupnjeva. Snijeg je gotovo nepoznat, a temperatura se neznatno ispod nule spusti samo ponekad tijekom hladnih zimskih noći. Srednja količina godišnjih atmosferskih oborina relativno je velika i iznosi 883  mm,  ali je njihov raspored nepovoljan, jer kiša pada zimi tj. u vegetacijski manje važnom razdoblju. Vjetrovitost je izrazito obilježje ovog prostora. Zbog izduženog oblika zaljeva i konfiguracije njegova zaleđa, zračna strujanja su redovita,  a njihov smjer je određen orjentacijom uvale Vele Luke.

Osim razvijenog društvenog i kulturnog života Vela Luka posjeduje, za otočke prilike, visok stupanj infrastrukture uređenosti. Od ustanova postoje Osnovna i Srednja škola, Dječji vrtić, Dom zdravlja, bolnica Kalos, Dom umirovljenika, Centar za kulturu, potrebno je spomenuti i redovne trajektne, katamaranske i autobusne linije, Luško lito, Regatu na sv. Ivana, dalmatinske klape, Kumpaniju, športske klubove itd, itd.

više
Daruvar

Daruvar, HRVATSKA

Na nepuna 2 sata  sata vožnje od Zagreba na cca 130 km, smjestio se ljupko uređen kontinentalni gradić Daruvar. Okružen mirisnim zelenim vinogorjem, te opremljen spojem povijesne i suvremene arhitekture i maštovito uređenim parkovima, Daruvar se opravdano ovjenčao  sa četiri zlatna, dva srebrna i jednim brončanim priznanjem od strane Hrvatske turističke zajednice. Navedena priznanja potvrdila su da je Daruvar najuređeniji mali grad kontinentalne Hrvatske, grad u kojem se sklad arhitekture, prirodno nadopunjava sa ljepotom okoliša.

Poznati lječilišni centar čija tradicija seže dulje od dva stoljeća, u antičko doba Daruvar je bio glavni grad Republike Iassa, u rimsko doba dobro poznato patricijsko (plemićko) lječilišno odmorište – Aquae Balissae – što znači „jako vruća vrela“. U vrijeme Turaka Daruvar je bio važna strateška točka. Kasnije je grad postao trgovačko središte, a u vrijeme grofa Jankovića kojeg se smatra osnivačem današnjeg grada, grad je transformiran u centar za obrtništvo i trgovinu.
Daruvar je prepoznatljiv po izvorima tople ljekovite vode odnosno po termalnim vrelima te po nalazištima mineralnih blaga kao što su peloid i „fango“. Termomineralna voda oduvijek se koristila za liječenje i rehabilitaciju kao i za kupke i piće zbog svoje ljekovitosti. 

Arhitektura predstavlja nezaobilazni dio Daruvarskih atrakcija. Dvorac Janković najpoznatija je daruvarska građevina građena u kasno-baroknom stilu, od 1771. do 1777. godine.

Središte svih društvenih i kulturnih zbivanja češke nacionalne manjine je upravo u Daruvaru, pošto se u gradu nalazi Savez Čeha Republike Hrvatske. Već 1907. godine je osnovana Češka beseda Daruvar, a zatim su slijedile i sve druge ustanove i udruge.

Tradicionalne godišnje manifestacije koje se održavaju u Daruvaru su; Vincekovo (otvaranje sezone vinogradarskih radova), Vinodar (najvažnija sedmodnevna manifestacija grada i vinogradara), Darfest (festival zabavne glazbe), FLIG (međunarodni festival limenih glazbi), 10 dana astronomije u Daruvaru, Dani piva u Daruvaru,  Dani šljiva i rakija u Siraču, Maska (kazališni festival za najmlađe), Martinje (ceremonija krštenja vina), Božićni sajam i mnoge druge.

Julijev park je jedan od najstarijih lječilišnih perivoja u kontinentalnoj Hrvatskoj, koji posjeduje perivoj stilske karakteristike baroka (s elementima historicizma te engleskog pejzažnog stila u vrtnoj umjetnosti) i kao takav je zaštićen. U sklopu parka nalaze se zdanja iz 18. i 19. stoljeća, brojne kupke i vile koje upotpunjuju sadržaj lječilišnog perivoja.

Antun Janković je 1745. godine kupio sjeverni dio dobra Sirač, u kojem se nalazilo i Podborje. Kraljica Marija Terezija, 28. veljače 1765. godine, dala je Antunu Jankoviću potvrdu nasljednog plemstva i pridjevak “de Daruvar” (daruvarski) zbog ždrala u svom obiteljskom grbu.

Od toga događaja ime Podborje se polagano počelo gubiti, a potpuno se izgubilo nakon što je Antun Janković sagradio dvorac i nazvao ga Daruvar (na mađarskom “Ždralov grad” ili “Ždralov dvorac”; daru=ždral; var=grad). Položaj ždrala, okrenut na desnu stranu i s podignutom nogom, predstavlja stalnu budnost na straži. Kako je Antun pl. Janković zaslužan za izgled našega grada, kao simbol grba grada je ždral!

Ne propustite posjetiti Julius Brum  (Julijev izvor tj. izvor ljubavi), za kojeg predaja govori da kad putnik namjernik popije malo vode s Julis Bruma, da će se zaljubiti.
Preporučamo i posjetu Poučnoj stazi Rimske park-šume koja sadrži čak 19 poučnih tabli na kojima su opisane prirodne, ekološke i kulturno-povijesne znamenitosti daruvarskog kraja. Dužina staze je 2km, a vrijeme obilaska je ugodnih sat vremena. Od opreme je potrebna udobna sportska obuća.

Dvorac grofa Antuna Jankovića iz 18. stoljeća koji se nalazi u samom središtu grada zaštićeni je spomenik kulture Republike Hrvatske 1. kategorije i jedna od najvrednijih baroknih građevina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Perivoj nosi obilježja baroknog i pejzažnog stila, a neka stabla tada posađena u perivoju, još uvijek su živa. Središnjim očuvanim dijelom s južne strane dvorca, ispred glavnog ulaza, dominira muški primjerak stabla Ginko biloba. Muško stablo je najveći i najstariji primjerak te vrste u Hrvatskoj s opsegom debla od oko sedam metara, a od 1974. godine je zaštićen kao pojedinačno stablo. Dvorski perivoj je zaštićen u sklopu urbanističke cjeline Daruvar i kao nepokretni spomenik kulture zajedno s dvorcem.

Želite li si priuštiti jednodnevne izlete ispunjene bogatom ponudom po izboru te uživati u vrhunskim vinima, probranim sirevima i izvrsnoj gastronomiji uz tamburaše dugo u noć svakako navratite u Daruvar

više
Šandrovac

Šandrovac, HRVATSKA

Područje današnje Općine Šandrovac prvi se puta spominje 1245.g. u darovnici kralja Bele pod nazivom Mušinja (Mosyna, Musyna itd). Međutim, 1491.g. mjesto prelazi u vlasništvo plemića Šandora (Sandroffy) te se gubi stari naziv Mušinja i prevladava Šandri-grad, Šandrovec i konačno se ustalio kao Šandrovac, a 1501.g. osnovana je i crkvena župa.

Godine 1540. odlučeno je da se u “castellum Sandrosz” smjesti posada od 24 pješaka za obranu od Turaka. Utvrdu je na zemljovidu ubilježio Joan Sambucu Ortebi 1572. godine, da bi je nakon toga razorili Turci. Šandrovac je do prodora Turaka bio naseljen hrvatskim katolicima. Nakon poraza i povlačenja Turaka, Šandrovac se kao naselje ponovno izgrađuje. Područje Šandrovca ulazl i u prostor Vojne krajine, prema zemljovidu Varaždinskog generalata iz 1639. godine. Uz povratak Hrvata, vojna uprava doseljava i Vlahe. Novo naselje izgrađuje se istočnije od starog, koji su spalili Turci. Car Franjo I 1792. i 1794. godine Šandrovcu izdaje pravo održavanja sajmova.
Prostor koji danas obuhvaća općina Šandrovac nalazio se prije novog teritorijalno-političkog ustrojstva u bivšoj Općini Bjelovar, koja je 1992.g. podjeljena na Grad Bjelovar i pet općina među kojima i Općine Veliko Trojstvo i Nova Rača iz kojih se 1997.g. izdvojila Općina Šandrovac.

Općina Šandrovac formirana je 6.2.1997.g. donošenjem izmjena i dopuna Zakona o područjima Županija gradova i Općina u Republici Hrvatskoj ("N.N" br. 10/97). Sjedište općine je u naselju Šandrovac, a mjesna samouprava organizirana je kroz 7 mjesnih odbora u 7 naselja.

više
Orovac

Orovac, HRVATSKA

Orovac je pitoreskno mjesto namijenjeno onima koji traže odmor daleko od prave ljetne vreve. Iako postankom jedno od najmlađih mjesta na padinama Bilogore, značenje mu se širi i izvan turističke domene .Orovac  raspolaže iznimnim sadržajima dovoljnim kapacitetima u privatnom smještaju te Auto-kampom , dok se autohtona, nacionalna i internacionalna jela i pića mogu konzumirati u nekoliko ugostiteljskih objekata.

više
Mali Lošinj

Mali Lošinj, HRVATSKA

Bistro more, čist zrak, bogatstvo flore i faune, blaga mediteranska klima odlike su cresko – lošinjske otočne skupine koja se proteže od sjeverozapada prema jugoistoku u dužini od 99 kilometara. Nekad samo jedan otok, a danas jedno od najrazvedenijih otočja na Jadranu sačinjavaju ga otoci Lošinj, Cres, Unije, Ilovik, Vele i Male Srakane i Susak.

 

Klima otoka Lošinja određena je njegovim položajem koji je na samoj sredini sjeverne hemisfere. Upravo zato, otok je diljem svijeta poznat kao klimatsko lječilište. Blaga mediteranska klima djeluje pogodno na dišne puteve, a s novootvorenim Centrom za hemodijalizu, otok se profilira kao jedno od zdravstveno – turističkih odredišta. Razlike između prosječnih godišnjih najnižih i najviših temperatura zraka jako se malo mijenjaju što dodatno pogoduje razvoju bujne vegetacije.

 

Prema istraživanjima na otoku Lošinju identificirano je čak 1018 biljnih vrsta, koje je Ambroz Haračić podijelio u dvije vrste: istarske i dalmatinske. Tako na otoku možemo pronaći limun, naranče, smokve, mandarine, masline, kaktuse, lavandu, borove, čemprese, bugenvilije i brojne druge biljne vrste. Brojne borove šume postale su zaštitnim znakom otoka što možemo zahvaliti upravo Ambrozu Haračiću, botaničaru i profesoru stare pomorske škole u Malom Lošinju koji ih je donio i zasadio na predjelu današnje park šume Čikat, ali i brojnim pomorcima koji su sa svojih putovanja iz prekomorskih zemalja donijeli mnoštvo egzotičnih biljaka.

 

Na cresko – lošinjskom otočju nema zmija otrovnica, a kao predstavnike životinjske vrste koja obitava na otočju možemo istaknuti dupine i bjeloglave supove. Bjeloglavi supovi ugrožena su životinjska vrsta, te se aktivno nastoji očuvati okoliš u kojem su nastanjeni. Dupini su česti posjetioci ovog područja te ih se često može vidjeti kako se razigrano kreću uz brodice, ali i uz samu obalu.

 

Kroz povijest poznat kao važna pomorska luka, Lošinj je iznjedrio brojne pomorce. U podmorju Orijula, otočića nedaleko otoka Lošinja 1996. godine pronađena je antička statua Apoksiomen, kip grčkog atlete neprocjenjive vrijednosti. Pretpostavlja se kako je statua bačena u more za vrijeme oluje u kojoj je predstavljala dodatni teret brodu na putovanju prema sjevernom Jadranu ili Italiji.

više
Severin

Severin, HRVATSKA

Prostor koji danas obuhvaća Općina Severin nalazio se prije novog teritorijalno – političkog ustrojstva u bivšoj Općini Bjelovar, koja se 1992.godine „podijelila“ na grad Bjelovar i pet općina među kojima i Općina Nova Rača, iz koje se 1997.godine izdvojila Općina Severin.

Općina Severin formirana je 06.veljače 1997.godine donošenjem Izmjena i dopuna Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 10/97). Sjedište Općine je u naselju Severin, a mjesna samouprava je organizirana kroz dva mjesna odbora.

Općina Severin, prirodno – geografski gledano, pripada prostoru Panonske (i peripanonske) megaregije, makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske.

Obuhvaća prostor dvije karakteristične geografske cjeline: pobrđa Bilogore (sjeverno) te pleistocenskih ravnjaka i doline Severinske (južno). Izrazito je izduženog oblika (kao većina općina na reljefno raščlanjenim područjima) u smjeru jug-sjever, postavljena gotovo okomito na masiv Bilogore.

Geografski gledano granice Općine Severin teku:

- Na sjeveru – pobrđem Bilogore

- Na jugu – pleistocenskim ravnjakom

Prostorno-funkcionalno gledano, Općina Severin nalazi se u istočnom dijelu grupe županija Središnje Hrvatske, najrazvijenijeg područja Hrvatske i ključnog čvorišta europskih i regionalnih prometnih pravaca.

Obzirom na rubni položaj (prema grupi županija istočne Hrvatske), te smještaj Općine upravo između najznačajnijih prometnih pravaca (Posavskog i Podravskog koridora, te poprečnih koridora Srednja Europa-Jadran i Podunavlje-Jadran), dijelom je, kao i cijela Županija, ostala izvan interesa dosadašnjih razvojnih usmjerenja.

Općina Severin graniči:

- Na sjeveroistoku sa Općinom Šandrovac

- Na jugu sa Općinom Nova Rača

- Na zapadu sa Gradom Bjelovarom

- Na sjeverozapadu sa Općinom Veliko Trojstvo

Općina obuhvaća slijedeća naselja:

- Severin

- Orovac

Glavna razvojna os sjeveroistočnog dijela Županije, državne ceste D-28 i D-5 (Bjelovar-Daruvar-Pakrac), položena je granicom pobrđa Bilogore i pleistocenskog ravnjaka (južnim dijelom Općine), te presijeca područje Općine u poprečnom smjeru (sjeverozapad-jugoistok).

Sekundarni paralelni prometni pravac kroz sjeverni dio Općine (kao niti kroz veći dio pobrđa Bilogore) ne postoji. Uzdužna razvojna os Općine je izrazito slaba i lokalnog karaktera (zbog zatvorenosti u smjeru sjeveroistoka hrptom Bilogore).

Obzirom na položaj, prometne veze i veličinu, područje Općine je pod izrazito jakim gravitacijskim utjecajem Bjelovara, većeg regionalnog središta i glavnog razvojnog žarišta sjeverozapadnog dijela Županije.

S površinom od 25,91 km² (0,96% površine Bjelovarsko – bilogorske županije) raspoređenog u samo dva naselja najmanja je općina na području Županije.

Općina Severin ima iznadprosječno mnogo vrijednog poljoprivrednog zemljišta i ne mineralnih sirovina.

 

STANOVNIŠTVO

Stanovništvo je značajan čimbenik dugoročnog društveno – gospodarskog razvitka i korištenja prostora. Ono postupno mijenja svoje vitalne značajke, pa otuda određena sporost demografskih procesa. Samo pozitivnim mijenjanjem brojnih čimbenika moguće je utjecati na zaustavljanje negativnih demografskih tijekova i ostvariti uvjete za postizanje pozitivnih promjena i rezultata u razvitku društva.

Prema Popisu stanovništva iz 2011.godine Općina Severin imala je samo 877 stanovnika, što predstavlja 0,73% od ukupnog broja stanovnika Bjelovarsko – bilogorske županije, odnosno 0,02% od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske.

Stanovništvo je raspoređeno u jedno slabije urbanizirano i jedno ruralno naselje prosječne veličine 519 stanovnika po naselju od kojih Severin ima više od 500 stanovnika.

Depopulacija uslijed urbane tranzicije je Općinu Severin zahvatila nešto ranije nego veći dio Bjelovarsko – bilogorske županije, tako da je udio stanovništva Općine u stanovništvu Županije i Republike Hrvatske opadao već od 1961.pa do 1991.godine. nakon 1991.godine broj stanovnika Općine i dalje opada, ali udio u stanovništvu države ostaje praktički isti, a u stanovništvu Županije čak raste.

 

KLIMATSKA OBILJEŽJA

Područje Općine Severin, kao i područje Županije pripada, prema Koppenovoj klasifikaciji, klimi toplo umjerenog kišnog tipa, bez izrazito sušnog razdoblja (C), u kojem je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca između -3˚C i 18˚C. Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca je oko 0˚C, a srednja temperatura najtoplijeg mjeseca nije veća od 22˚C.

Padaline su podjednako raspoređene tijekom cijele godine (cf), s tim da manje količine padnu u hladnom dijelu godine (cfw). Tijekom godine su izražena dva maksimuma padalina – rano ljeto i kasna jesen, što se označuje oznakom (x). Mjesečne padaline su ujednačene, nešto veće u periodu ožujak – studeni i manje, ali također ujednačene tijekom zime.

više